Njujork (zvanično ime Grad Njujork;engl. New York City) je grad sa najvise stanovnika u SAD, i u centru je međunarodnih finansija, politike, zabave i kulture. Prvobitno se zvao Novi Amsterdam, a 1664. godine Britanci su mu dali ime Njujork (Novi Jork) u čast vojvode od Jorka. Njujork je jedan od najvećih gradova sveta, i sedište je velikih muzeja, galerija, međunarodnih korporacija i berzi. Grad je i sedište svih međunarodnih ambasada pri UN, čije se sedište takođe nalazi u Njujorku.

Današnji simboli Njujorka su:Vol strit,Kip Slobode (poklon Francuske, podignuta je 1886), Bruklinski most (koji spada u najveće i najduže mostove sveta i spaja Menhetn i Bruklin),Empajer stejt bilding,Krajsler zgrada itd. To je bio i Svetski trgovinski centar, koji je srušen. Poznata mesta su i Peta avenija, Tajms Skver, Central park, Metropoliten muyej i Brodvej, bulevar koji se proteže od juga do severa Menhetna, a u čijem centralnom delu (Midtown) se nalaze mnoga pozorišta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Grad Njujork se nalazi u državi Njujork, i ima preko 8 miliona stanovnika na 800 km². Uže gradsko jezgro se sastoji iz pet gradskih opština:Bruklin, Bronks, Menhetn, Kvins i Stejten Ajlend - od kojih bi svaka bila velegrad da se ne nalazi u Njujorku.

Istorija

Ostrvo Menhetn bilo je naseljeno Lenape Indijancima u vreme kada je otkriveno. Otkrio ga je Italijan Đovani Veracano. Tek 1609. godine Englez Henri Hadson nacrtao je mapu ostrva. Naseljavanje Evropljana počelo je tek sa osnivanjem holandske trgovine krznom. Naselje je 1613. nazvano Novi Amsterdam, a nalazilo se na jugu ostrva Menhetn. Piter Miniut je 1626. godine otkupio ostrva Menhetn i Stejten Ajlend od Indijanaca za đinđuve u vrednosti od 24$. Iako je ova legenda dosta osporavana, ova transakcija smatra se najuspešnijom u oblasti nekretnina svih vremena. Godine 1664. Britanci su osvojili grad i preimenovali ga u Njujork (New York), u čast engleskog Vojvode od Jorka i Olbanija. Holanđani ga ponovo osvajaju 1673. i gradu daju novo ime - Novi Orandž. Godinu dana kasnije, Holađani konačno predaju celu koloniju Nova Holandija Britancima. U gradu je 1712.godine došlo do pobune tamnoputih robova u kojoj su stradala 9,a povređena su još 6 belaca.

Tokom XIX veka, grad se transformiše pod uticajem priliva emigranata. Vizionarski plan za razvoj grada, predviđao je građenje mreže ulica koje će se prostirati širom Menhetna, što je i ostvareno 1811. godine. Zatim je 1819. godine otvoren i Iri kanal koji je povezivao atlantsku luku sa poljoprivrednim tržištem SAD i Kanade. Do 1835. grad Njujork prestigao je Filadelfiju i postao najveći grad SAD. Članovi stare trgovačke aristokratije podržali su planove za izgradnju Central Parka, koji je postao prvi reljefni park u nekom američkom gradu. Central Park je izgrađen 1857. godine.